Komanter ek pozision lor bann extre rapor ‘Truth and Justice Commission’
Komanter zeneral :
Dan lansanb, TJC finn fer so travay pou Laverite, me li fel dan travay pou Lazistis…
1. Nesesite piblikasion konple ek vilgarizasion sa rapor-la.
Komanter VF li baze lor fotokopi ‘Executive Summary of Observations, Findings and Recommandations’, (paz 1 -4) Introdiksion rapor par Alex Borein (paz 5 a 15) e, ‘Main Recommandation’(paz 19-42), ki responsab bibliotek lasanble nasional finn remet nou, swit a nou reket.
Nou regrete ki nou pa dispoz enn kopi konple sa rapor-la ki kont plizier volim. Nou espere ki an 2011, lil Moris independan e repiblikin pa refer lexperyans lepizod rapor Colebrook e Blair, 2 komiser britanik ki ti vinn ankete an 1826 lor sitiasion bann esklav. Zot rapor konple ankor inkoni azordi[1].
Li neseser ki Gouvernman Morisien inprim lintegralite sa rapor-la dan so version angle pou permet ki tou dimounn ki swete kapav gagn enn kopi. Li bon osi ki sa rapor-la aksesib an soft-kopi. Dotan ki rapor-la pou servi dan diferan forom lokal ek etranze.
VF demann PMO ordonn enn version kreol par Akademi Kreol Morisien (AKM) omwin sa bann tex site-la : ‘Executive Summary of Observations, Findings and Recommandations’(paz 1 -4), Introdiksion rapor-la par Alex Borein, (paz 5-15), e, ‘Main Recommandation’(paz 19-42), pou permet popilasion pran konsenans konteni bann rekomandasion ek observasion ki TJC finn fer.
Etan done ki pre 60 million lamone piblik finn investi dan TJC, boukou lenerzi ek letan finn konsakre dan travay sa komision-la, lapopilasion an drwa reklam ki rapor-la vilgarize.
2. Nou ena dout lor respe konfidansialite sa rapo-la avan ki finn remet li Prezidan Larepiblik
Li ase etonan ki sertin resanblans ant enn kote bann mezir bidzeter 2012 ek lot kote, sertenn bann rekomandasion TJC. VF poz lakestion si pa finn ena enn pirataz an violasion lalwa kikpar dan sa ka-la. Par exanp :
(i) Later gratis dan site ex-CHA
(ii) Nouvo politik lozman
Kanta “Equal Opportunity Act”’ ki ti pe dormi dan tirwar PMO depi 6 an, kouma dir finn tir li vitvit enn semenn avan depozision rapor TJC.)
3.‘Findings’ ek ‘observations’
TJC finn resi prezant dan so rapor enn diagnostik krikri fer dan enn kontex san konfli, san kriz social, lor sitiasion bann desandan esklav ek sitiasion bann desandan travayer angaze. An gro, sa rapor-la konfirm ofisielman sitiasion sosial, ekonomik, kiltirel, politik dan nou sosiete kot bann desandan esklav pe exklir depi labolision lesklvaz. Dan lansanb, assessment ki fer dan sa rapor-la ena tou so pwa parski li fer par enn institision piblik ki finn met dibout par parlman e ki ti finn gagn responsabilite fer enn lanket aprofondi. Sa lexpoze-la vinn denons seryezman tou bann politik ki finn pratike depi lesklavaz ek langazman ziska azordi par bann ex-proprieter esklav, par zot desandan, par ladministrasion kolonial, par gouvernman apre lindepandans ek nouvo bourzwazi ki la zordi.
Parti sa rapor-la permet VF afirme ki dan lil Moris finn ena enn politik ekonomik, kiltirel, sosial zenosider viz-a-vi bann esklav ek zot desandan.
4. Rekomandasion TJC
Pourtan, malgre sa lanaliz realis e serye-la, TJC finn ekart ‘cash compensation’ dan so rekomandasion pou trwa rezon ki li avanse:
(a)inposibilite retras zordi bann desandan esklav dan popilasion zeneral,
(b) lexperyans katastrofik reabilitasion bann Sagossien ki finn gagn ‘cash compensation’,
(c) konfli ki ti pou kapav ena ant benefisier ‘cash compensation’ ek non benefisier.
VF finn examinn e refit enn par enn sa trwa obstak-la.
(a) Pou bann rezon istorik, sirtou lanatir latret negriyer ek lesklavaz, pena ‘database’ desandan esklav kouma li existe pou travayer angaze. Larb zenealozik desandan esklav pa existe. Ena enn proze larb zenealozik popilasion Moris ek Rodrig dan minister Art & Culture.
Gras a lalit VF, pandan so pasaz dan gouvernman MSM/MMM (2000-2004), enn proze larb zenealozik pou bann desandan esklav finn figir parmi bann proze irzan ‘Nelson Mandela Centre for African Culture’ e konfie a enn lekip dirize par Dr Vijaya Teeluck. Pou sa proze-la enn premie bidze Rs 2 million ti’nn vote. Ki finn ariv sa proze-la ki remont a 2003/4? Selon Profeser Robert Shell, an 2009, proze-la pa finn fer dapre norm siantifik an viger, seki explike kifer zordi TJC pe trankilman rekomann enn lot ‘Family Tree Project’ .
Zordi se-t-enn veritab skandal ki bann desandan esklav pe sibir enn grav inzistis e pe penalize par enn parmi bann dimounn ki responsab sa sitiasion kot desandan esklav pena ankor zot larb zenealozik. Enn largiman bien bankal kan nou konstate ki, o nivo konpansasion sosial, moral, edikatif, ki li demande pou bann desandan esklav,TJC pa relev problem idantifikasion sa seksion popilasion Moris-la.
(b) Lalit bann Sagossien derasine an 1972 depi zot later natal par lakor « Lancaster House » signe an 1965 ki donn lindepandans Moris, ti abouti an 1980 a enn lakor ar gouvernman britanik ek gouvernman morisien pou enn deziem konpansasion, gras a lalit ek soutien Comite Ilois/Organisation Fraternelle(CIOF).
Gouvernman morisien ti akord 2 porsion later, enn dan Pointe aux Sables ek lot dan Baie du Tombeau. ‘ILois Trust Fund’ ki ti met dibout sa lepok-la, ti desid pou donn enn porsion later a sak Sagossien dan enn ou lot landrwa. Pou mazorite Sagosien ki pa ti ena lakaz, Trust Fund ti les zot swazir konstriksion enn lakaz dan enn ou lot landrwa. Pou bann ki ti ena enn lakaz, zot ti gagn enn ‘cash compensation’ de Rs 44,000. Trust Fund limem ti fer konstrwir bann lakaz ar kas konpansasion, ki finn livre par laswit ar bann benefisier. Parmi bann Sagosien ki ti ena lakaz, ena finn vann zot par later, me laplipar ankor posed zot later.
Dan so rapor, TJC servi enn foste pou fer krwar ki distribision kas ar bann Sagossien finn enn katastrof e kominote sagosienn finn dilapid so dibien.
VF trouv sa pozision TJC-la bien grav, sirtou ki dan nou memorandom nou finn sit ka sagosien an exanp pou montre ki bann Sagosien ki pa ti ena lakaz finn gagn enn lakaz.
Kominote sagossienn pe kontinie so lalit, san led gouvernman, pou retourn dan so pei natal, saki konstitie enn drwa ki sa pep-la ena.
Kan TJC servi sa kalite largiman-la pou zistifie so refi rekomann enn ‘cash compensation’, li demontre enn gran mepri ki tou letan bann gran bourzwa moralizater repete lor kominote desandan esklav pou diskredit li: ki kreol konn selman amize, bwar, manze ; bann stereotip denigran, rasist.
( c ) Dernie largiman servi par TJC pou diskredit peyman enn konpansasion finansier, li baze lor konfli sipoze ki ti pou existe ant benefisier ek non benefisier. Li enn largiman ki san dout finn zerme dan lespri Dr Boraine kan li ti vis-prezidan ‘Truth & Reconciliation Commisssion’ an Afrik Disid. Sa komision-la ti fer enn rekomandasion bien bankal : peyman enn konpansasion pou selman 22,000 viktim lapartheid lor enn popilasion 40 million sa lepok-la. Sa desizion-la finn enn veritab bom. Bann benefisier finn vreman viv dan laper ziska ki zot finn bizin kasiet ki zot finn benefisie kiksoz. TRC Lafrik Disid, prezide par Dr Desmond Tutu finn bien fane. Nek ena pou lir The Handbook of Reparations, par Pablo de Grieff, Oxford, 2008.
Li itil rapel pozision Dr Navin Ramgoolam e Dr Vijaya Teelock lor kestion konpansasion pou soulign sanzman ki finn fer dan konportman PM ant 1998, 2005 ek 2008, o moman deba parlmanter lor “TJC Bill” e latitid Vis-prezidant TJC.
5 oktob 1998, dan so mesaz douvertir Colloque International ki ti ena lor bann sekel lesklavaz, Premie Minis, Dr Ramgoolam ti propoz peyman enn konpansasion a bann desandan desklav ( Le Mauricien 5 Okt 1998, paz 1). An 1999, Dr Ramgoolam met dibout enn komite lor reparasion prezide par Rivaltz Quenette, me komite pa resi fer so travay akoz bann violans ki finn eklate apre lamor santer Kaya dan prizon. Malgre ki an 2000, lalians MSM/MMM ti disout sa komite-la, alor ki dan so manifest elektoral li ti anons peyman enn konpansasion ki ti pou fer opre bann pei kolonizater, an 2005, Lalians Sosial, dirize par Dr Ramgoolam (ki ti inklir Verts Fraternels kom partener), ti repran pouvwar e ti anons dan so manifest elektoral kreasion enn komision Verite ek Zistis kot konpansasion ti figire. Kan “TJC Bill” depoze dan parlman, mo ‘konpansasion’ pa ti figire. Enn lamandman lopozision pou introdwir sa mo-la ti rezete.
Kan-t-a Dr Vijaya Teelock, Vis-prezidant TJC, li ti prezid enn « workshop » dan liniversite Moris lor lesklavaz ek langazism, an labsans Profeser Shell. A sa lokazion-la, Vis-prezidant ti fer enn deklarasion piblik difize par bann media selon lakel pa pou ena konpansasion. Lindsay Morvan, komiser ki finn demisione an 2010, ti anbwat le pa e ti deklare ki pa pou ena konpansasion [Zordi so ranblasan, istoryen oto-proklame, Jacques David pe ranpli mem rol]. Lor sa 2 deklarasion-la, Verts Fraternels ti solisit enn rankont ar bann komiser pou soumet zot enn kopi zot deklarasion insi ki enn kopi diskour Dr Ramgoolam lor deba o parlman lor “TJC bill “ kot Dr Ramgoolam ti dir ki TJC finn gagn manda pou explor tou bann posibilite, kan li pou fer so rekomandasion.
Sa rekapitilasion-la montre ki avan ki TJC komans so travay, ti’nn fini pran desizion pou pa pey konpansasion.
Dan so memorandum ki li finn soumet TJC, VF ti propoz peyman enn konpansasion finansier ki ti pou verse dan enn fond, zere sou kontrol enn lotorite konpetant. Konpansasion-la ti pou faze lor 5 an pou bann desandan esklav / travayer angaze ki pe viv dan lamizer e ki satisfer sertenn kriter, konsernan lozman, labsans resours, zenn/ zanfan ki pena lavenir, bann travayer ki anvi posed zot prop lantrepiz, bann vie dimounn ki pe depann lor zot pansion veyes, e sa konpansasion ti pou ena kom lobzektif zeneral oryant nou pei ver enn devlopman dirab. VF ti demann enn resansman pou etablir enn lalis benefisier. Nou bien lwin enn distribision lamone dan ninport ki kondision kouma sertin pe rod fer krwar dan lapress.
5. Finansman
(i)Finansman konpansasion propoze dan so memorandom par VF ti pou vinn depi plizir sours :
(a) Dan Moris : sekter sikriye morisien, bann firm ki finn anrisi ar lesklavaz e langazism, bann firm ki benefisie AGOA,
(b)Bann ansien pwisans kolonial : Lafrans ; Langleter ek la Holland.
Bann rekomandasion TJC prekoniz bann reparasion sosial, moral, edikatif, etsetera. Finansman pou tou sa bann rekomandasion-la, dapre TJC, pou fer lor plan lokal ek etranze. Me lor plan lokal, finansman pou depann plis lor volonte gouvernman morisien ek bann resours ki li dispoze . Sekter prive ki finn plis benefisie sistem esklavaz ek langazism, pa inkiete ditou par tou rekomandasion ki TJC inn fer. Se-t-enn rapor ki protez sa sekter-la, alor ki zot pli gran benefisier frwi travay esklav ek travayer angaze pandan plizir siek..
Touzour selon TJC, finansman tou bann proze ek rekomandasion, pou fer plis apartir letranze (Lafrans, Langleter e la Hollande, pei kolonizater) ki finn otoriz latret negriyer, lesklavaz e langazman.
Gouvernman Moris ena swa divan li an se ki konsern demann reparasion ar gouvernman sa bann pei-la. Li kapav pas par vwa diplomatik dan enn premie tan e si reaksion negatif servi lavwa legal. Eski nou gouvernman pou fer li ? Nou pa pe fer okenn prose dintansion. Si nou get depi lindepandans kouma sak gouvernman Moris finn tret kestion Larsipel Sagos ek Tromlin, nou konklizion li kler. Gouvernman pa pou tant nannie dan sa direksion-la mem lor plan diplomatik. Lor enn laksion legal kont sa bann leta-la, la osi, nou ena gran dout.
De rekomandasion ki pa tini dibout
(i) TJC finn propoz enn konze piblik le 23 Out sak lane pou permet enn selebrasion ansam par desandan esklav ek desandan travayer angaze. Depi 1977, VF ti resi fer vot enn mosion pou enn konze le 1e Fevriye sak lane ki finn realize an 2001 gras a enn lakor ant MSM ek VF an 2000. Me kan ti ariv moman proklamasion konze-la, bann lobi finn fors gouvernman MSM/MMM proklam enn deziem konze piblik le 2 Novam pou mark larive travayer angaze, pou ki toulede fet pa selebre ansam. Depi, desandan esklav ek travayer finn selebre separeman de levennman istorik ki ti bizin selebre ansam.
(iii) Demann ofisiel pardon ki TJC rekomande a Leta morisien ek enn-de bann institision prive.
Bann premie reaksion ki lapres finn raporte konsernan sa demann pardon-la, montre ki mem pou sa minimom-la bann reprezantan sekter prive afis enn gran mepri. Dr. Ramgoolam osi finn exprim so retisans. VF trouve ki pardon san bann mwayin finansie pa pou sanz nannie.
6. Pozision VF
1 ) Parey kouma li finn ete pou lalang kreol, pou konze piblik, pou Le Morne, pou Sagosien, VF pou kontinie milite an faver enn konpansasion finansier pou bann desandan esklav/travayer angaze.
Nou pou servi tou bann mwayin, non violan pou parvenir a rezilta ki nou pe oule, setadir: enn konpansasion finansier individiel pou kot sak benefisier pa bizin atann bon voulwar bann dimounn ki finn deza e ankor pe profit lor zot febles.
Se sa linzistis-la ki TJC pe kontinie : li finn fer laverite, wi ; li’nn idanfie dimounn ki finn profit e ankor pe profit enn sistem inzist ek kriminel ; me li les tou dan lame sa minorite dimounn-la e kont lor zot bonn volonte pou ki tou sanze.
Or sa minorite-la pena okenn lintere ki tou sanze.
Rekonsiliasion pa posib san okenn zefor an partikilie bann dimounn ki dominasion ek linzistis finn profite, san rekonesans ditor ki finn fer e ki ankor pe fer, san reparasion destriksion ki finn perpetre, san restitision dibien ki finn perdi par preskripsion, par vol ou dominasion ki finn fer, san pey 197 an travay gratis.
VF ki mobilize depi 22 an pena lintansion abandonn sa lalit-la. Lagrev lafin, ki enn mwayin non violan e ki plizier fwa nou finn arive servi dan lepase, fer parti bann mwayin ki nou anvizaze ansam ar tou nou bann manb. Me sime ki res pou fer pa osi long ek difisil ki seki nou ti pe krwar…