“ELEKSYON ZENERAL VERTYEL” – ESKI DRWA-VOTE PU DIASPORA VREMEM DEMOKRATIK?



“Nu estime ki drwa-vote diaspora dan Eleksyon Zeneral li kareman al alankont stratezi pu donn puvwar lamas dimunn »

  • « Pa ti ena okenn kriter pu definir kisannla form parti diaspora »
  • « Avek tu sa “fake news” sirtu lor rezo sosyal, buku dan diaspora pe zis gob seki sirkile bonavini. »

Dan 2 lezot lartik otur Eleksyon Zeneral Virtyel organize par Mauritius Global Diaspora, nu konsider ki bann mankman, anterm demokratik, ti ena dan zot exersis e nu analize dan ki kontex sa finn derule. Nu finn deza fer resorti akipwen li etonan ki tutsort kalite « intelektyel » dan Moris finn sey lezitimiz enn tel lexersis, finn truv normal pu partisip dan deba, finn truv normal pu kosyonn e reley linformasyon otur sa.

Kitfwa zot ape konsider li kuma enn “lalit pu zot drwa”. Dan LALIT, nu prekoniz lalit-de-klas, lalit bann seki oprime par sistem kapitalis, lalit pu drwa fam, drwa pu ena lakaz, ena sekirite alimanter, etc. Me zot pa lalit bonavini: nu lalit baze lor enn reflexyon profon lor sistem dan lekel nu viv e ki konsekans nu laksyon. Par exanp, mem si nu bi se pu enn sosyete ki pa detrir lanatir, nu pa pu al menn enn lalit pu ranforsi lamann pu dimunn ki zet enn mego. Li swetab ki sa sanze, me nu pa viz pu ki Leta pini dimunn ordiner. Nu viz pu enn sistem prodiksyon ki pa baz lor explwatasyon imen ek lanatir pu fer profi.

Alors, letan nu konsider drwa-de-vot, nu sey konpran li lor enn lesel-letan larz: osi byen dan evolisyon sosyete imen ki dan sosyete Moris san negliz ki inplikasyon filozofik li ena. E sirtu, nu sey asire ki sa konba kontribiye pu amenn dimunn dan direksyon ver plis demokrasi plito ki dan direksyon opoze.

Pu byen konpran LALIT so pozisyonnman, bizin konpran ki nu parti viz enn veritab demokrasi kot puvwar vinn dan lame lamas dimunn. Sistem kapitalis zordi, nu konsider so form guvernman “demokratik” li enn ilizyon demokrasi – li pli bon ki sistem feodal so reyn par klas nob,me samem “mwens pir” ki ena pu linstan. Pu fer enn konparezon, li kumadir nu lor enn tabisman kot pe plant ek transform kann avek obzektif ki propriyeter kapitalis fer profi kan li pe vann disik. Lerla sipozeman “puvwar ki lepep ena” se pu deside ki sirdar ki organiz travay pu ki patron fer profi. Pe elir kisannla pu ogmant prodiktivite ek donn kut fwet a rekalsitran. Samem demokrasi zordi: “swazir libreman” kisannla pu amenn rol sirdar. Nu lobzektif antan ki parti viz buku pli lwen, nu program politik viz pu ki lepep pran zesyon sosyete dan so lintere kolektif…

Nu ti pu kontan eklersi enn pwen: si enn dimunn pe afirme ki parski LALIT opoze a drwa-vote pu diaspora savedir nu anti-demokratik, li montre ki sa dimunn pa pe konpran ditu nu konba pu ki lamas dimunn kontrol sosyete plito ki enn ti poyne elit. E sa lartik li zisteman pu explike lor ki fondman filozofik nu estime ki drwa-vote bizin repoze.

Sertin kapav panse ki, mekanikman, plis uver levantay kisannla gayn drwa vote, savedir pe amenn plis demokrasi. Anfet non, li kapav anti-demokratik o posib. Get 10 pwen reflexion LALIT par rapor a sa.

1. Disan ek later: Eski “diaspora Moris” pe afirme ki kalifikasyon enn elekter li akoz lyin ki enn dimunn ena atraver “disan ek later”? Eski zot pe sipoze ena enn ADN ki rann dimunn Morisyen uswa ki ena enn lyen sakre avek landrwa kot enn dimunn finn ne. Konsep la rezwenn “Blut und Boden” slogan Nazi; “fils du sol” ladrwat an Frans kont imigran, “otantik Morisyin” dan Moris, “kith and kin” an Angleter, “blood and soil” dan extrem drwat Amerikin zordi. Dan LALIT nu konsider dimunn avan-tu kuma imen ki retruv li par azar dan tel sistem, dan tel lepok, dan tel nasyonalite – nasyonalite, frontyer ek drapo bann konsep byen resan dan Listwar Limanite. Nu pa krwar drwa-de-vot bizin liye ar disan ek later, non. Sa lide la, li enn konsep ki restan feodal: seyner ti ena “so later ek so dimunn”. Li aryere. Li alabaz revandikasyon lextrem-drwat, li nuri zenofobi ek rasism. Alor, nu disosye dabor depi sa. Dan LALIT li pa ditu fason ki nu konsider limanite.

2. Lavansman kapitalism lor sistem feodal: Kan klas kapitalist sezi puvwar, apartir lane 1800 dizon, demokrasi burzwa detas dimunn depi “lyin disan” ek depi “later” pu asir fonksyonnman nuvo mod prodiksyon. “Travayer” efektivman libere – enpe. Li nepli atase avek so Senyer ek so prodiksyon sirplas me gayn drwa rod travay kot diferan burzwa depandan kot lizinn pe inplante. So mobilite dan so Leta-nasyon fer ki li vote kot li reste. Rezidans vinn kalifikasyon pu vote: u vote dan pei kot u reste, e dan sirkonskripsyon kot u reste. Drwa vote osi asosye ar tax ki u peye. Nu pe koz TVA zordi, me avan ti ena “Poll tax” buku plas: u pa pey tax – par latet, swa par lakaz – u pa vote. Nu dakor ek konsep u drwa-de-vot mars ar u rezidans, e ar kot u pey TVA lor lartik ek servis ki u aste. Alor, nu pa dakor pu seki rezid andeor pei gayn drwa-de-vot. Par kont, nu dakor ki travayer depi deor ki rezid Moris, zot ti bizin gayn drwa-de-vot apre “tan” mwa rezidans, e Morisyin ki rezid deor, zot bizin gayn drwa vote kot zot reste, zot osi, apre tan mwa.

3. Konplikasyon Kolonyal: Sa sistem vote zis dan enn ziridiksyon finn evolye letan sertin Leta-nasyon Lerop finn al akapar lezot parti lemond ki zot finn deklar pu zot. Dan sertin landrwa finn avoy par santenn milye zot sitwayin pu kolonize ek permet konpayni fer piyaz resurs. Akoz samem zot finn oblize kree modalite pu ki zot “dimunn deor” kapav vote. Plitar, kan tu sa koloni la vinn indepandan, sa bann Angle ki res dan Lind, par exanp, zot bizin swazire kot zot pu pran rezidans e gayn drwa-de-vot. Depi 1945, kan bann pei dan lemond ansam met dibut Nasyon Zini, so Charter fer li devwar tu dimunn pu asir de-kolonizasyon, asir lindepandans tu pei – san kas pei la avan. Pei inperyalis, ziska zordi, ena buku espes “fonksyoner” ek “investiser” ek “koperan” ki zot sistem inperyalist avoy travay dan pei e tir profi monopol laba; Leta sa bann pei la natirelman su presyon politik pu donn sa bann fonksyoner, investiser, koperan drwa-de-vot dan zot metropol.  Isi, Moris, nu ena enn ta restan kolonyal dan sistem elektoral, e dan nu latet. Nu bizin adres sa konstaman, e pa zis imit Lafrans, par exanp. Ena lezot pei ki fek ena refizye par milye apre enn lager sivil ek zenosid kuma Rwanda, ki zot usi, ena “diaspora” ki bizin akomode — sa osi pu enn rezon restan sistem kolonyal. Dan nu Repiblik Moris limem, LALIT finn tuzur lite pu rekonesans Chagos dan sistem elektoral. Vot Nasyon Zini ek Zizman ICJ pu dekoloniz Chagos fer nu realiz kontinyasyon barbari lokipasyon militer ek kolonyal dan 20yem Siek osi byin ki vyolans kolonyal expilsyon tu elekter laba. Sa 2-3 lexanp konkre pu montre akipwen drwa-vote pa enn size kapav pran an badinaz, a-la-lezer.

4. Minisipal: Eski diaspora pe reklam enn drwa vote parski li ena enn batiman uswa enn bizness dan Moris? Remarke ki dan eleksyon rezyonal, tradisyon diferan. Ena elekter par rezidans, ek ena osi elekter ki ena enn biznes ki pey tax dan Minisipalite uswa Distrik la ki inskrir dan Rezis Elektoral. Zot gayn sa drwa atraver Form D dan Representation of the People Act. Li an koerans avek pwen lao lor drwa vote ki liye avek pey tax. Sekife ki lor kestyon par exanp ekleraz piblik, ramas salte, zesyon bazar etc. ena posibilite exprim enn swa me li pa konsern lezislatif, lexekitif, Konstitisyon pei.

5. Konplikasyon Lalwa Zeritye Obligatwar: Nu konsyan ki dan Repiblik Moris ena lalwa Napoleon ki, ant-ot, inpoz “zeritye obligatwar”. Alor, emigre kontiyn gayn “par” dan leritaz, kuma lakaz zot paran, kan zot paran desede. Nu pe devine ki ena dimunn dan diaspora ena sa problem la, setadir zot ule enn stati dan plas kot zot ena dibyin. Anfet, dan Moris pu bizin adres sa problem la dan li-mem, pa atraver afebli demokrasi par donn tu diaspora drwa-de-vot, me par lezot fason. Li bon ki sa “eleksyon vertyel” finn sulev sa vre problem la.

6. Globalizasyon kapitalist: Avek globalizasyon kapitalis, buku dimunn rezide ek travay dan peyi kot zot pa finn ne. Dan Emireyts par exanp ena 88% popilasyon ki ne andeor pei, Leta Zini 50 millyon (15%). Sa bann dimunn kot zot vote? De nu pwendevi, enn travayer ki pe prodir rises, sibir lalwa travay, pey TVA ek lezot form sales tax, parfwa mem avoy so zanfan lekol dan enn peyi, bizin ena drwa-vote. Dan pratikman tu peyi, li enn konstant bann parti dextrem-drwat pu rod limit drwa-de-vot a “sitwayin” selma. Dan LALIT, nu krwar tu travayer depi deor bizin gayn drwa-de-vot dan Moris, kuma nu finn mansyone, apre, dizon, 3 mwa. E tu Morisyin deor, bizin lite pu gayn drwa-vote kot zot ete, apre 3 mwa, dizon. Morisyin ki re-vinn rezidan, zot re-inskrir lor Rezis, zot regayn zot drwa de vot isi. Li sinp. Li enn sistem ki amenn egalite ant dimunn plito ki privilez lor bann baz ase artifisyel. Ki enn dimunn ena 0, 1, 2, 3 u 4 granparan Morisyen, li ena mem drwa ki lezot parski li enn imen ki pe viv, travay ek kontribiye dan enn landrwa. Ala, selon nu, enn konba ki amenn demokrasi.

7. Diaspora, kisannla? Nu finn deza mansyone ki “Élection générale virtuelle” ti uver a Morisyen ek diaspora me pa ti ena okenn kriter pu definir kisannla form parti diaspora. Filozofikman, li tuzur interesan analize kuma enn kuran “idantiter” prosede pu klasifye dimunn dan tel u tel kategori. Li pe finalman dir ki intel fer parti “nou-bann” ek enn lot pa fer parti. Isi, vizibleman zot pa pe koz zis “sitwayin”, sinon ti pu apel li sa olye koz diaspora. Dan Moris, premye vag ki vinn diaspora fondater, li seki ti emigre akoz zot pa ti ule kontiyn res dan enn pei kot tu dimunn gayn drwa-de-vot. Bizin rapel sa fe la. Zot ti amenn kanpayn, dir “pa met razwar dan lame zako”, e zot ti emigre an mas dan bann lane 1950. Zordi, buku dan muvman diaspora aktyel pe tuzur koz mem koze: zot dir ki Morisyin “pa konn vote”. Zot ena linpresyon ki tu problem Moris rezilta linkonpetans Guvernman ki limem rezilta linkonpetans elektora pu swazir bon dimunn. Zot ena linpresyon ki zot misyon/devwar se pu sov Moris depi elektora so linkonpetans. Zot mem truv drwa pansyon – enn long lalit lor lekel zot innyoran – kuma enn brayb elektoral. Zot pran Morisyin pu kuyon. Purtan, zot-mem zot pe dir zot “Morisyin”. Anfet apre bann premye vag emigrasyon dan bann lane 1950 ek lerla avan Lindepandans an 1968, buku dimunn ti emigre an panik, apre sa kanpayn terib la e dan latmosfer enn bagar kominal, ti gayn buku lezot vag, ki ti plito akoz somaz Moris. Ti mem ena enn Minister Emigrasyon apre Lindepandans. E, dan dernye 30 an, finn ena sa vag globalizasyon kapitalist, ki finn vinn azute ladan, avek bann zafer bizar kuma “emigrasyon sirkiler”. Tusala pu dir, dan sa term “diaspora”, ena tu kalite klas sosyal: burzwazi, ti-burzwazi, klas travayer, ek sa nuvo klas “ofshor” — dimunn ki travay pu milti-nasyonal ek lorganizasyon internasyonal avek enn lapey parey kuma lapey dan pei inperyalist — alor li difisil konseptyaliz “diaspora”. Ena nuvo zafer kuma GOPIO, kot ena Morisyin, sannkutla, pe rod gayn faver (antan ki investiser, ubyin “exper”) antan ki “diaspora Indyin”.

8. Vote san Responsabilite, san Viv Konsekans u Vot

Selon nu dan LALIT, ena enn profon sans responsabilite ki asosye ar prosesis vote. Mazinn enn “absentee landlord” – enn propriyeter enn blok ki pa rezidan limem. Si li ena posibilite met lalwa lor fason viv, alor ki limem li pa sibir konsekans, ena risk ki so bann desizyon libertisid net – inpoz enn ler pu teyn tu lalimyer, enn sel zur pu met linz sek, limit lor nomb viziter… Parkont enn rezidan ek propriyeter-rezidan plis kapav mezir konsekans bann regleman lor so kad-de-vi. Dimunn ki pa viv dan enn pei (diaspora par definisyon viv ayer), zot pu ena puvwar, si zot gayn drwa de-vot, sanz realite dan pei san ki zot bizin sibir konsekans. Pu sa dimansyon profondeman antidemokratik ek inzis, nu konsidere ki fode pa ena drwa-de-vot pu dimunn ki pena responsabilite pu konsekans zot vot. Sa so laspe kalitatif.

9. Pwa Lur nomb Diaspora: Aster get so dimansyon kantitatif: dan enn inntervyu enn manb Mauritius Global Diaspora mansyonn ki diaspora kapav atenn 500,000 dimunn. Si sa vre, esey mazinn dezekilib ki potansyelman ena ant plis ki lamwatye dimunn ki viv deor pe gayn drwa-de-vot alor ki zot pa viv isi konpare ar 941,719 elekter (sif sorti depi sayt Komisyon Elektoral pu eleksyon 2019) ki viv isi. Savedir dyaspora ki pa viv isi pu ena pwa politik pu determinn politik ki rezir dimunn ki viv isi.

10. Diaspora Riske Innyoran Realite lor Terin

Avek tu sa “fake news” sirtu lor rezo sosyal, buku dan diaspora pe zis gob seki sirkile bonavini. Par definisyon ki ete enn item nuvel, enn “nyuz”, lavi ordiner kot ena lantant ek korperasyon pa fer edlayns. Parkont, mwend ti zafer inabityel ek sansasyonel kapav fane kuma lepidemi. Par exanp, kapav ena 99 pasaze ki sed zot plas a vye-dimunn dan transpor me enn sel reponn brit. Se zis sa konportman extra minoriter ki riske partaze, ek dimunn ki pa viv sirplas pena ase rekil pu relativize. Li nuri linpresyon ki zis move zafer ki arive tultan. Samem nu pe koz lefet ki persepsyon realite fose.

Bizin konsyan ki lapres fonksyonn a sertin moman lor sansasyonalism ek ki li kapav kareman partizan. Lapres Moris finn preske tultan, par exanp, mal-predir rezilta eleksyon zeneral – tu sinpleman infliyanse par zot prop azanda politik. Fode pa bliye ki lapres oksidantal usi kapav ena lintere pu montre Moris dan tel u tel lang dan kad politik internasyonal. Fode pa personn al bliye ki leta Moris finn akil US-UK lor kestyon Chagos inklir Diego Garcia — ki laplipar internot aktif bliye net. Alors, dimunn ki ena selma Rezo sosyal ek lapres pu konn sityasyon Moris riske ena enn linpresyon fose.

Konklizyon

Alors dan LALIT, kot nu pe viz pu enn sosyete ankor plis demokratik konpare ar psedo-demokrasi dan sistem kapitalis, nu estime ki drwa-vote diaspora dan Eleksyon Zeneral li kareman al alankont stratezi pu donn puvwar lamas dimunn. Filozofikman ek pratikman li anti-demokratik. (Lor nu websayt, u kapav lir nu program pu plis demokrasi.) Antan ki parti, LALIT revandike ki tu Et imen lor Bul Later ena drwa lezitim ek mem enn devwar pu partisip dan lavi politik: partisipasyon politik pa rezerve a enn elit kol-blan. Parkont, nu revandik li lor dimansyon egaliter ek obzektif baze lor landrwa kot dimunn reste.

LALIT, 15 Zin 2021.

Posted by on Jun 17 2021. Filed under Actualités, Economie, En Direct, Featured, Opinion, Politique. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can leave a response or trackback to this entry

Leave a Reply

Search Archive

Search by Date
Search by Category
Search with Google

Photo Gallery

Copyright © 2011-2016 Minority Voice. All rights reserved.